Ekonomska kriza

The Economist: Evropa ulazi u recesiju

Sukobi u Ukrajini, neujednačen oporavak od pandemije, suša na većem dijelu kontinenta, visoka inflacija – faktori su koji sa sobom nose i ogromne neizvjesnosti u pogledu ekonomske budućnosti Evrope. Nacionalne vlade žure da pomognu najugroženijima, a usljed sve te nervozne zbrke postoji i jedan opšti konsenzus: dolazi recesija, piše The Economist.


The Economist: Evropa ulazi u recesiju
Foto: RTRS

Koliko će pad biti bolan zavisi od toga kako će se apsorbirati ovaj energetski šok i kako će kreatori javnih politika odgovoriti na isti.

Ove sedmice su cijene energije dosegle nezamislive visine – više od 290 evra po megavat satu za referentnu vrednost plina koji će se isporučivati u četvrtom kvartalu godine, piše The Economist, a prenosi Blic.

Inače, uobičajena cijena prije pandemije bila je oko 30 evra. S obzirom da je plin marginalno gorivo na evropskom tržištu električne energije, ovaj određuje i širu cijenu električne energije.

Evropska privreda ušla je u krizu u relativno snažnoj poziciji. Tržište rada još uvijek je relativno zdravo, a nezaposlenost se kreće oko 6,6 odsto. Rast plata vjerojatno će se ubrzati u narednim mjesecima. Inflacijska očekivanja su donekle splasnula, a potrošnja i nije toliko pala.

Evropske ekonomije su u slobodnom padu

Ipak, stvari će za nekoliko mjeseci izgledati znatno tmurnije iz tri razloga. Prvo, industrija je pod pritiskom. U proljeće su čelnici najvećih evropskih proizvođača tvrdili da bi prebrzo prekidanje nabavke ruskim plinom podrazumijevalo i ekonomsku krizu za cijeli kontinent.

No, uprkos visokim cijenama, industrijska proizvodnja zasad ostaje na prethodnim nivoima. Razlog je sljedeći.

“Riječ je o zaostalim narudžbinama iz prošlosti“- objašnjava Mihael Huter iz Nemačkog ekonomskog instituta.

Ti zaostatci, naravno, neće trajati vječno, a neki pokazatelji koji se odnose na blisku budućnost poprilično su sumorni. Slijedi pad koji će odraziti slabljenje globalne, a posebno kineske privrede. Kao što primjećuje Robin Bruks s Instituta za međunarodne financije, takav pad mogao bi označiti prekretnicu u privrednom ciklusu.

Najgore će biti pogođene industrije istočno od Rajne. Njemačko nezdravo oslanjanje na kineske kupce podrazumijeva pad potražnje za novom robom u čitavom nabavnom lancu. Čini se da je i italijanska industrija u slobodnom padu. Poljska i Češka, obje izvan eurozone, takođe su izrazito ranjive. Izuzetak je Mađarska, gdje se proizvodnja širi zdravim tempom, zahvaljujući, između ostalog, procvatu električnih vozila i dugoročnim energetskim ugovorima.

Drugi razlog za zabrinutost je taj što će uslužni sektor na svoja pleća preuzeti borbu s posrnutim evropskim ekonomijama. Sezona je u Francuskoj i na jugu Europe bile zaista jaka, turisti su obilno koristili ušteđeno za vrijeme pandemije, turizam je dodatno porastao tokom ljeta. No, raspoloženje opada jer potrošači već stežu remen u pripremi za dugu, hladnu zimu.

Usluge će verojatno stagnirati u nadolazećim mjesecima, a nekretnine i transport će se suočiti s posebno ozbiljnim poteškoćama, prenosi Jutarnji.hr.

Evro u paritetu s dolarom prvi put u dvije decenije

Na kraju, Evropa će gotovo sigurno doživjeti koincidiranje energetskog šoka s rastućim kamatnim stopama. Evropska središnja banka, zajedno je s mnogim svjetskim središnjim bankama, ozbiljno potcijenila rast cijena, pa je sada odlučna vratiti godišnju inflaciju na oko dva odsto, poslije alarmantnih 9,1 posto zabilježenih u avgustu. Ekonomisti stoga očekuju da će banka u borbi protiv inflacije pokušati podebljati svoje kapacitete povećanjem kamatnih stopa.

Očekivano, prinosi na evropske kratkoročne i dugoročne obveznice porasli su u proteklom mjesecu. Uprkos tome, evro je nastavio padati, spustivši se na paritet s dolarom prvi put u dvije decenije. To je ujedno još jedna briga za kreatore politike na kontinentu – slabija valuta potiče inflaciju skupljim uvozom, pogađajući stvarne prihode, a time i potrošnju.

Sve ovo garantuje da će evropska privreda sigurno ući u recesiju, predvođenu Njemačkom, Italijom te srednjom i istočnom Evropom. Analitičari banke „ЈPMorgan Čejs“ očekuju godišnje stope rasta od minus dva odsto u četvrtom kvartalu ove godine, minus 2,5 odsto za Francusku i Njemačku i minus tri posto za Italiju.

Italijanski problemi i visoki dugovi potencijalno bi mogli izazvati nervozu na evropskim tržištima obveznica. Evropski političari potrošili su mnogo vremena razmišljajući o tome kako odgovoriti na skok cijena energije. Uskoro ih čeka kriza nemjerljivo širih razmjera, navodi se na portalu lat.rtrs.tv



Komentari

Pretplati se
Obavesti o
0 Komentari
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare

Povezane vijesti


jadran sarajevo

Jadran Sarajevo© 2022. All rights reserved. Made By


Adria Management Services