Poslanica u Hrvatskom saboru pocijepala sliku „Serbian family tree“

„Slika je školski primjer poziva na nasilje i mržnju usmjerenu prema određenoj skupini zbog etničke pripadnosti, jasno prema kome, prema Srbima i srpskoj zajednici, prema pravoslavnim vjernicima”, kazala je Jeckov pokazujući crtež stabla.

„Važno je reći ne takvim porukama, ne mržnji,“ poručila je ona te je poderala sliku i poručila da ona pripada smeću.

Katarina Peović (Klub HSS-a i RF-a) na današnjoj sjednici negodovala je zbog dobijenog optužnog prijedloga DORH-a da je se kazni sa 10 do 30 hiljada kuna zbog kršenja predizborne ćutnje 2019. godine na evropskim izborima, kada je objavila svoju fotoghrafiju na kojoj baca glasački listić u kutiju.

„Nije smiješno jer stvarno nemam 30.000 kuna“, rekla je Peovićeva.

„Nema boljeg načina za uništavanje političkih protivnika od financijskog pritiska“, zaključila je.

Marijana Puljak (Klub Centra i GLAS-a) negodovala je zbog kazne Državnog inspektorata Ivici Puljku, gradonačelniku Splita, zbog navodnog kršenja zabrane radova na rekonstrukciji vodovoda i kanalizacije uz objekt Vila Dalmacija.

„I to je još jedna priča o uništavanju političkih protivnika“, rekla je Puljak dodavši kao je to prvi put u istoriji da gradonačelnik plaća kaznu iz vlastitog džepa za djelo koje nije počinio on već prethodnici.

„Stranka ‘Muljak’ odnosno Puljak su veliki borci za jednaku primjenu zakona za sve, a sada čujemo da ne bi baš jednakost svih pred zakonom i voljeli bi da ih se izuzme i da budu iznad zakona” , odgovorila joj je HDZ-ova poslanica Danica Baričević (HDZ) .

Goran Ivanović (HDZ) istakao je da zakon vrijedi za sve pa i njenog supruga. Natalija Martinčević (Klub Fokusa, Reformista i nezavisnih zastupnika) u slobodnom govoru založila se za ukidanje imovinskog cenzusa kod prava na dječji doplatak i povećanje doplatka. Istaknula je da dječji doplatak ne smije biti socijalna pomoć već pravo djeteta te predložila da fiksni iznos dječjeg doplatka za svu djecu bude 100 eura, za djecu s teškoćama prvog i drugog stupnja 150 eura, a za djecu s teškoćama trećeg i četvrtog stupnja 200 evra.

Gasi se jedan od omiljenih sajtova za deljenje piratskog sadržaja

Bilo da redovno ili povremeno preuzimate piratski sadržaj, u svojoj plovidbi pod crnom zastavom ste sigurno na raznim forumima nailazili na Zippyshare linkove preko kojih ste mogli da preuzmete ono što tražite. Nažalost, svemu jednom dođe kraj, a sajt Zippyshare je sada najavio da će se ugasiti do kraja marta 2023.

Ukoliko ne znate, Zippyshare je sajt za besplatno deljenje fajlova. Lansiran je 2006. godine i već 17 godina je bio omiljena destinacija mnogih koji su želeli da podijele fajlove putem interneta.

Zbog svoje jednostavnosti, odnosno lakoće korišćenja, ovaj sajt je veoma brzo postao veoma koristan i za dijeljenje piratskog sadržaja, a u našem „dugogodišnjem istraživanju“ o ovoj temi smo primijetili da je izuzetno popularan i na domaćim forumima. Upravo zbog toga, gašenje Zippyshare-a takođe označava gubitak velikog broja piratskog sadržaja koji se delio isključivo preko ovog sajta.

Obavještenje o gašenju sajta Zippyshare vam prenosimo u cjelosti:

Foto: SMARTLIFE

Hej ljudi,

Odlučili smo da na kraju mjeseca ugasimo projekat. Molimo vas da uradite bekap svojih važnih fajlova, imate skoro dvije nedjelje da to učinite. Do tada, sajt će raditi bez ikakvih promjena.

Postoji nekoliko razloga za gašenje:
-Od 2006. smo na tržištu u nepromenjenom obliku, odnosno kao sajt za besplatno deljenje fajlova koji se finansira reklamama. Međutim, sve manje i manje ste nas pojsećivali posljednjih godina, jer je, diskutabilno, veoma jednostavna formula usluge koju nudimo postajala sve više ustajala. Pretpostavlamo da sve konkurentske kompanije za skladištenje fajlova na tržištu izgledaju bolje, nude bolje performanse i više funkcija. Nikome više ne treba dinosaurus kao što smo mi.

-Razne vrste softvera za blokiranje reklama, bilo da su ugrađene u pregledač, da su njegov dodatak ili da su u obliku DNS usluge. Naravno, svi ih koristimo, ali oni oduzimaju kontrolu koju vlasnik ima nad sajtom. Eventualno smo dospjeli u začarani krug – kako bi platili serversku infrastrukturu potrebno je postaviti dodatne reklame, zbog čega su korisnici koristili dodatan softver za blokiranje – i došli smo do tačke na kojoj smo danas.

-Rast cijene struje. Tokom prethodnih godinu dana, cijena struje se povećala 2,5 puta, što je, zbog velikog broja servera, dovelo do značajnog povećanja troškova koje nemamo način da izbalansiramo.
Postoji još puno manjih razloga, mogli bismo da napišemo knjigu o tome, ali vjerovatno niko ne bi želio da je čita.

Da sumiramo, više nismo u mogućnosti da održavamo sajt.

Možete nam poslati komentare na support@zippyshare.com (vjerovatno ćemo ih sve pročitati, ali ćemo samo na nekoliko odgovoriti).

Hvala vam što ste bili uz nas tokom godina.

Vidimo se u dubinama interneta. o7

Inflacija se postepeno smanjuje u ovoj godini

Usporavanje rasta ekonomske aktivnosti se očekuje prvenstveno zbog slabljenja inostrane potražnje, predstavljenu kroz smanjenje broja narudžbi iz inostranstva, na što ukazuje i smanjenje industrijske proizvodnje te još uvijek visoki inflatorni pritisci.

Ovakva procjena ekonomske aktivnosti u posljednjem kvartalu godine rezultira očekivanim rastom ekonomske aktivnosti u BiH od 3,9 odsto u 2022. godini, što je veoma usklađeno sa projekcijom BDP-a prema srednjoročnom makroekonomskom modelu iz novembra 2022. godine (4,1odsto).

Naše procjene ukazuju na visoke stope inflacije u prvom polugodištu tekuće godine. Na osnovu zvaničnih podataka iz januara 2023. godine, kao i podataka o očekivanim kretanjima egzogenih varijabli poput cijena hrane i nafte te domaće i strane ekonomske aktivnosti u narednom periodu, očekujemo kako će godišnja inflacija i u prvom kvartalu biti oko 12,6 odsto.

Prema zvaničnim statističkim podacima, inflacija potrošačkih cijena je iznosila 14,1 odsto u januaru 2023. godine.

Usporavanje rasta ekonomske aktivnosti se očekuje prvenstveno zbog slabljenja inostrane potražnje, predstavljenu kroz smanjenje broja narudžbi iz inostranstva, na što ukazuje i smanjenje industrijske proizvodnje te još uvijek visoki inflatorni pritisci.

Ovakva procjena ekonomske aktivnosti u posljednjem kvartalu godine rezultira očekivanim rastom ekonomske aktivnosti u BiH od 3,9 odsto u 2022. godini, što je veoma usklađeno sa projekcijom BDP-a prema srednjoročnom makroekonomskom modelu iz novembra 2022. godine (4,1odsto).

Naše procjene ukazuju na visoke stope inflacije u prvom polugodištu tekuće godine. Na osnovu zvaničnih podataka iz januara 2023. godine, kao i podataka o očekivanim kretanjima egzogenih varijabli poput cijena hrane i nafte te domaće i strane ekonomske aktivnosti u narednom periodu, očekujemo kako će godišnja inflacija i u prvom kvartalu biti oko 12,6 odsto.

Prema zvaničnim statističkim podacima, inflacija potrošačkih cijena je iznosila 14,1 odsto u januaru 2023. godine.

U periodu permanentnih šokova, procjenjivanje kretanja ekonomske aktivnosti i inflacije je veoma neizvjesno, na što ukazuje i svaka nova objava o makroekonomskim projekcijama najvažnijih međunarodnih institucija, piše Klix.

SAD optužuju Putina, ali ne priznaju Međunaroni krivični sud

Američki predsjednik Džo Bajden podržao je odluku Međunarodnog krivičnog suda u Hagu da je ruski predsjednik Vladimir Putin počinio „ratne zločine” u Ukrajini, ali je takođe naveo da Vašington ne priznaje taj sud.

„Pa, mislim da je to opravdano. Ali pitanje je, ni mi to nismo međunarodno priznali. Ali mislim da je to veoma jaka tačka,” rekao je Bajden odgovarajući na pitanje novinarima o MKS-u u petak uveče ispred Bijele kuće prije nego što se ukrcao u helikopter, preneo je Si-En-En..

„Putin je očigledno počinio ratne zločine“, rekao je Bajden u odgovoru drugom novinaru. On je takođe izjavio da optužbe o kineskim isplatama članovima njegove porodice „nisu tačne“ i da se bankarska kriza u SAD smirila.

Pretpretresno veijće MKS-a sa sedištem u Hagu optužilo je Putina za „nezakonito preseljenje stanovništva“, zajedno sa ruskom komesarkom za prava djeteta Marijom Lvovom Belovom.

Zvanični Kremlj i rusko Ministarstvo spoljnih poslova odbacili su ovu odluku kao besmislenu, ističući da Rusija nije potpisnica Rimskog statuta MKS-a i da taj sud nema nikakvu nadležnost u zemlji.

Drugi ruski zvaničnici rekli su da se MKS upravo samouništio i pokazao koliko su postale „bezvrijedne i beznačajne“ institucije koje podržava Zapad.

Prije nekoliko godina Džon Bolton, tadašnji savjetnik Bele kuće za nacionalnu bezbjednost zaprijetio Međunarodnom krivičnom sudu da će SAD preduzeti mjere prema ovom tribunalu ukoliko pokuša da krivično goni američke državljane zbog djela počinjenih u Avganistanu.

„SAD će upotrijebiti svako neophodno sredstvo da zaštiti naše i građane naših saveznika od nepravednih optužbi tog nelegitimnog suda“, rekao je Džon Bolton u govoru na skupu konzervativne organizacije „Društvo federalista“.

Tužiteljka Međunarodnog krivičnog tribunala Fatu Bensuda tada je tražila pokretanje istrage o mogućim ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti u Avganistanu gdje su američke trupe ratovale dvadeset godina.

Kupio hotel na Jadranu da bi mu radnici mogli besplatno ljetovati

Vlasnik Darko Matt Sertić odlučio je tako i prije nego što ga je kupio. Godinama je tražio objekat u koji bi radnici iz njegove tri sisačke kompanije mogli doći na ljetovanje, a da ne moraju platiti ni centa.

„Radim to iz čiste sebičnosti. Ako želite dobru i prosperitetnu kompaniju sa sretnim zaposlenicima, morate im omogućiti neke osnovne stvari – plaćene putne troškove, topli obrok, ali i lijep godišnji odmor. Morate im pomoći s onim što im malo jače zadire u porodični budžet. Tako ćete ih zadržati. Uz to ćete privući nove, pametnije ljude od vas. Tad se možete malo povući sa strane i reći – super, manje obaveza za mene“, razlaže svoju poslovnu filozofiju 66-godišnji Sertić.

Hotel Ablana s 26 soba kupio je prije dvije godine. Izgrađen je u drugoj polovini 90-ih i radio je sve do 2010, kada je ostavljen na milost i nemilost vandalima i vremenu.

Pretvorio se u ruglo mjesta, hotel duhova, pridruživši se nizu napuštenih turističkih objekata na našoj obali koji propadaju u tišini.

Američku preduzetničku mudrost naučio je u zadnjih 40 godina života i rada preko Bare. Još kao mladić Sertić se iz rodnog Siska sredinom 80-ih preselio u SAD.

Zaposlio se u Silicijskoj dolini te 1994. osnovao kompaniju Applied Ceramics. Glavni biznis mu je proizvodnja komponenti za industriju čipova, a klijenti su mu najveći svjetski proizvođači, poput Intela, Samsunga, Philipsa i tajvanskog TSMC-a.

Otvoren konkurs za 180 novih radnika: Novi talas zapošljavanja u kompaniji Eastern Mining

Naime, kompanija je trenutno u potrazi za 180 osoba sa znanjem i vještinama iz oblasti od računovodstva i logistike do geologije, metalurgije i upravljanja postrojenjima. Ovo je druga faza širenja baze visoko kvalifikovanog osoblja koje Eastern Mining targetira da zaposli i obuči prije početka proizvodnje koja se očekuje u trećem kvartalu 2023. godine.

“Mogu sa ponosom reći da su 95% od sadašnjih 120 uposlenika državljani Bosne i Hercegovine. Prosječna starost našeg osoblja je 27 godina, što je još jedna činjenica na koju smo ponosni. Riječ o visoko posvećenim, edukovanim i kolegama punim entuzijazma, koji su uz pruženu priliku za razvoj vještina postali stručnjaci u svom poslu“– istaknuo je Paul Cronin, generalni direktor Eastern Mining kompanije.

Eastern Mining poklanja veliku pažnju odabiru i razvoju ljudskih resursa, uz angažman profesionalaca specijaliziranih za zapošljavanja u rudarskoj industriji. Nema sumnje da će i ovaj put obaviti odličan posao.

“Primimo veliki broj prijava na svaki konkurs koji objavimo. To dokazuje ne samo da smo prepoznati kao kredibilan i poželjan poslodavac, već i da postoje ljudi koji žele ostati i graditi svoje karijere ovdje, unaprijediti svoje obrazovanje i nastaviti tradiciju ovog kraja u rudarstvu 21. vijeka koje mi nudimo“– dodao je Cronin.

“Međutim, ovaj put namjeravamo posebno targetirati državljane BiH koji žive u inostranstvu, a žele se vratiti pod uslovom da si osiguraju posao. Na ovaj način, ne samo da doprinosimo ostanku mladih ljudi već ih i privlačimo da se vrate natrag kući. Zajedno želimo postići održivi razvoj lokalne zajednice, kantona i države u cjelosti“ – zaključio je Cronin.

Više detalja o objavljenim konkursima dostupno na bit.ly/3l79VYj

U potpunom vlasništvu britanske kompanije Adriatic Metals, Eastern Mining je 2022. godine bio dobitnik priznanja „Najveća strana investicija u BiH“ Sarajevo Business Foruma kao i „Investicija godine najvećih 100“ Poslovnih novina.

Brnabić: Ubistvo premijera pokazalo koliko je država bila neorganizovana

„Srbija je danas na svaki način mnogo jača zemlja i taj tragičan događaj i ubistvo je svakako pokazivalo posljedice svih naših unutrašnjih trvenja, da ne ulazim sada u to i kakva je bila atmosfera u medijima i kako su oni koji su tada najgore pričali o njemu, nakon ubistva pričali najbolje o njemu i kako se sve zaboravilo i kakva je čitava atmosfera bila“, rekla je Brnabić na TV Prva.

Ona je ocijenila da to pokazuje koliko je bespomoćna bila država tada i koliko je bila neorganizovana.

„Da vam ubiju predsjednika vlade u dvorištu vlade pokazuje jednu nemoć i nesposobnost države, od koje smo danas mnogo daleko u svakom smislu“, kazala je Brnabić.

Kolač koji svi vole spremljen po baka Jelinoj recepturi

Iz bakine kuhinje stiže nam recept za tart sa jabukama i karamelom. Kolač omiljen mnogim generacijama.

Potrebno je:

-200 gr brašna
-1 kafena kašičica praška za pecivo
-100 gr maslaca
-1 jaje
-korica limuna
-1 kašika šećera
-1 kg očiščenih prokislih jabuka
-2 kašike šećera za karamel
-100 ml mlijeka
-1 vanilin šećer
-3 kašike marmelade mješane
U brašno dodati prašak za pecivo izmešati, dodati razmekšan maslac, žumanca, kašiku šećera i koricu limuna i zamijesiti testo.
U pleh širine 24 cm stavimo pek papir obilježimo ivice, pa na njega razvijemo tijesto tako da imamo i ivice sa strane na tepsiji (prikazano u videu).
Dno testa namazati marmeladom, a jabuke isjeći na kriške i ređati ih u krug da se popuni dno.
Posuti malo šećerom i peći u zagrejanoj rerni na 200 stepeni oko 30-35 min da se jabuke lijepo ispeku.
U šerpu istopiti šećer da se karamelizuje, pa dodati mlijeko da malo vri i istopi se pržen šećer. Vruć kolač prijeliti karamel mlijekom. Ostaviti da upije.

Govedina iz BiH opet ide za Tursku

Kako je istakao, ove godine je dogovoren izvoz ukupno 1.000 tona goveđeg mesa na tursko tržište.

„Izvoz će se realizovati u fazama, a u ponedjeljak kreće prvi kontigent dogovorenih količina. Kompanijama iz Republike Srpske i Federacije BiH omogućen je izvoz na tursko tržište na osnovu Sporazuma o slobodnoj trgovini BiH i Turske. Ovo potvrđuje da postoji razumijevanja turske strane za potrebe naših izvozno-orijentisanih kompanija, te da sa ovom zemljom imamo stabilne i dobre odnose kada je u pitanju spoljnotrgovinski promet“, naglasio je Košarac.

Ovo dokazuje, kako kaže Košarac, da su kompanije iz Republike Srpske i Federacije BiH sposobne da ispunjavaju standarde s ciljem plasmana domaćih proizvoda na tržište Turske.

„Iako je firma iz Federacije potpisnica ugovora o spoljnotrgovinskom prometu goveđim mesom sa Turskom, insistiram na tome da najmanje 50 odsto sirovine bude obezbijeđeno iz Republike Srpske. Uslugu klanja vrši kompanija „ZP Komerc“ iz Bijeljine koja je godinama vršila spoljnotrgovinski promet sa Turskom. Ova firma je prepoznata i etablirana kod nadležnih turskih inspektora kao kompanija koja na na kredibilan način i u skladu sa standardima obavlja posao“, poručio je Košarac.

Ljubiša Rosić, direktor Mesne industrije „ZP Komerc“, potvrdio je za „Nezavisne novine“ da u ponedjeljak kreće isporuka prvog kontigenta goveđeg mesa za Tursku.

On pojašnjava da ugovor nije definisan kvartalno, već je potpisan za isporuku 1.000 tona goveđeg mesa.

„Ostaje na raspolaganju izvoznicima, u zavisnosti koliko će imati stoke, da možemo izvoditi. U dva kontigenta će se izvoziti goveđe meso. Nigdje ugovorom nije ograničeno da sad moramo naprimjer izvesti 500 tona, a u drugom 500 tona. Uglavnom 1.000 tona je u dva kontigenta dogovoreno, a mi ćemo vidjeti koliko će naše govedine u ponedjeljak otići za Tursku“, naglasio je Rosić.

Završili u bolnici: Pripadnici ROSU pretukli srpske mladiće kod Leposavića

Pretučeni mladići iz Jošanice čiji su inicijali L.Đ. (23) i Đ.M. (24) nalaze se na Odjeljenju hirurgije u Kliničko-bolničkom centru u Sjevernoj Mitrovici i njihovo stanje je pod nadzorom i za sada bez komplikacija.

Đ.M. je rekao da se sa L.Đ. sinoć automobilom vozio selom kada su ih pripadnici ROSU zaustavili, izvukli i počeli da udaraju.

On je ispričao da su sinoć u 19.30 časova krenuli polako kolima kroz selo da traže njegov izgubljeni telefon, a presrela su ih dva džipa iz kojih je izašlo oko osam uniformisanih specijalaca.

„Prišli su, izvukli nas iz kola i počeli da maltretiraju. Udarali su nas u glavu u rebra i kada su shvatili da ovdje živimo pustili su nas da odemo kućama. Obojica smo u bolnici na hirurgiji“, rekao je Đ.M. za „Kosovo onlajn“ i dodao da slučaj nisu prijavili policiji.

Najviše uvezeno piva: Na alkoholna pića potrošeno 231,7 miliona KM u BiH

Kada je riječ o količini, podaci UIO pokazuju da je lani uvezeno više od 181,1 milion kilograma alkohola, dok je 2021. iz inostranstva stiglo više od 173,5 miliona kilograma alkohola u vrijednosti većoj od 191,6 miliona maraka.

“Tokom prošle godine BiH je najviše uvezla piva i to u vrijednosti većoj od 141,5 miliona maraka, od čega je najviše stiglo iz Srbije i to u vrijednosti većoj od 70,9 miliona maraka“– podaci su UIO BiH.Kada je riječ o drugim vrstama alkohola, vina je lani uvezeno u vrijednosti većoj od 39,4 miliona maraka, a najviše iz Hrvatske.

Likera i rakija u 2022. u BiH uvezeno je u vrijednosti većoj od 43,1 milion maraka, takođe najviše iz Hrvatske. Lani su se alkoholna pića uvozila i iz Slovenije, Njemačke, Meksika, Belgije, Irana, Izraela i drugih zemalja širom svijeta

Podaci UIO pokazuju da je BiH tokom prva dva mjeseca ove godine uvezla alkoholnih pića u količini od 19,1 milion kilograma, čija je vrijednost nešto veća od 29 miliona maraka, a i tada najviše je uvezeno piva.

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da je pomodarstvo piti strana piva, pored domaćih koja se teško bore sa konkurencijom iz uvoza.

“Pivarske industrije iz okruženja, a posebno iz Srbije imaju značajne fondove za reklamu, zbog čega se naši kupci opredjeljuju za strane brendove. Smatram da je očuvanje domaće pivarske industrije zadatak vlasti, kako na entitetskom, tako i na nivou BiH“ – rekao je Pavlović.

Potrebno je sa jedne strane, kako kaže, stimulisati domaće pivare, dok sa druge treba destimulisati uvoznike piva koje na neki način uništavaju domaću pivarsku industriju.

“Nepotreban je toliki uvoz kraj domaćeg kvalitetnog proizvoda, a vrlo često to iz uvoza nije garantovanog kvaliteta, osim što ima ime koje je brendirano i dobru reklamu“ – kazao je Pavlović.

Povećan uvoz alkohola iz godine u godinu znači, kako kaže, da živimo u teškim vremenima.

“Kada se ljudima ništa lijepo ne dešava u smislu pozitivnih vijesti, otvaranja novih pogona i fabrika, povećanja plata, treba im nešto za opuštanje i zbog toga vrlo često pribjegavaju alkoholu“ – kazao je Pavlović.

Izvršna direktorka Udruženje građana “Oaza” iz Trebinja Nedeljka Neška Ilić kaže da nije nikakvo čudo što se veće količine alkohola uvoze u doba krize, piše Glas Srpske.

“Što je veća kriza i teža situacija, ljudi se okreću porocima, a nije tu samo alkohol u pitanju, nego su tu i igre na sreću, koje koriste da bi došli do lake zarade i zaboravili na trenutne probleme“ – kazala je Ilićeva.

Izvoz
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje pokazuju da je BiH tokom prošle godine izvezla više od 15,1 milion kilograma alkoholnih pića, čija je vrijednost veća od 33,6 miliona maraka. Godinu ranije BiH je u inostranstvo izvezla više od 12 miliona kilograma alkoholnog pića u vrijednosti većoj od 25,7 miliona maraka. Podaci pokazuju da se izvozi u Srbiju, Hrvatsku, Austriju, Norvešku, te Švajcarsku.

Vučić: Nismo prodali ni komad oružja ni Ukrajini ni Rusiji

Odgovarajući na pitanja novinara tokom posete Kataru Vučić je rekao da Srbija nije poslala nijedan komad oružja nikome od strana u tom sukobu.

„Nismo prodali nijedan komad oružja, oruđa ni municije, ni Rusiji ni Ukrajini. Imamo dozvoljene korisnike „end juzere“ i samo njima izvozimo“, rekao je on.

Odgovarajući na optužbe da se izvozi preko Turske rekao je da su poslovi sa municijom koja ide u tu zemlju dodatno zaštićeni obavezom da se ona ne može dalje proslediti bez saglasnosti Srbije.

„Čisti smo kao suza. A hoćemo da zarađujemo. Ponosan sam što ćemo da zarađujemo više“, rekao je on i istakao da se Srbija drži međunarodnih zakona, ali da će namenska industrija da se razvija.

Najavio da će biti uloženo oko 100 miliona što je odobreno preko SDPR-a i podeljeno po fabrikama odbrambene industrije za povećanje kapaciteta i nove linije.

On je poručio da će Srbija nastaviti da pravi oružje i da će ga biti još i više.

Govoreći o optužbama da oružje dospeva sukobljenim stranama Vučić je poručio da u Srbiji postoje ljudi lažovi koji denunciraju svoju zemlju lažima.

„Tobož meni šteta, a štete svojoj zemlji“, rekao je Vučić.

On je podsetio da u fabrikama odbrambene industrije radi oko 20.000 ljudi u Srbiji, a da i puno više ljudi zavisi od poslovanja tog sektora.

Zapitao se da li oni koji proturaju laži žele da se prodaje samo kad nema ratova i da se ukinu radna mesta građanima Srbije.

Pokret Slobodna Srpska: Umjesto porodilišta u Vlasenici bi da grade spalionicu smeća

Povodom ovoga reagovao je i Pokret Slobodna Srpska čije saopštenje prenosimo u cjelosti:

”Član 10. evropske konvencije i član 19. međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji garantuju slobodu izražavanja i novom Zakonu o zaštiti časti i ugleda Republike Srpske pozivamo individue lokalne vlasti u opštini Vlasenica da prestanu sa zastrašivanjem građana koji su protiv izgradnje spalionice u pomenutoj opštini”, započinje u Saopštenju Pokret u čijim redovima ima mnogo ljudi koji su baš iz Vlasenice i čije će porodice biti direktno izložene zagađenju životne sredine ukoliko dođe do realizacije plana da zaživi spalionica otpada.

”Te iste individue koriste pravni sistem Republike Srpske za ličnu zaštitu pri tome ugrožavajući prava drugih, te predstavljajući zakonodavni sistem kao autokratski i nedemokratski. Naprotiv, Republika Srpska je slobodna i slobodarska zemlja u kojoj se poštuju prava svih i u kome nema nametanja pojedinačne volje. Ovakve individue očigledno rade protiv Republike Srpske i podrivaju njeno uređenje stvarajući potencijalne revolucionarne elemente zarad sopstvenog interesa. Sa izvjesnim stepenom hitnosti obavijestićemo predsjednika Republike Milorada Dodika kako bi institucija predsjednika opravdala demokratsku volju naroda datu na izborima”, navodi se u Saopštenju.

”Izgradnja spalionice odnosno prerade otpada, kako vole da kažu, najvjerovatnije će imati potrebu za zaštitom od požara. Gašenjem vatrogasne stanice za koju su u obrazloženju naveli da je bespotrebna i da nema ekonomske opravdanosti i da nije potrebna ni za ski centar Igrišta oni koji bi da grade ovu spalionicu navode nas na pomisao da da će ta firma za spaljivanje otpada biti obezbijeđena eksteritorijalno, vjerovatno nekim NLO objektima, ili će se po izbijanju raznih požara sami gasiti, ko zna, tehnologija napreduje…Da li to lokalni vlastodršci opštine misle da će izgradnjom takvih fabrika poboljšati uslove života kao što su poboljšali elektro-mrežu, vodovod, škole, bolnice… Udaljenost porodilišta je 50 kilometara. Možda smatraju da nam ne treba bolnica i da će spalionica sve da obavlja-liječiće ljude, isporučivaće vodu i struju koja nestaje usled prvog olujnog vjetra! Možda će spalionica smeća poboljšati uslove u studenstkom domu koji je prenatrpan studentima koji ne mogu zaključati vrata od sobe jer ista i ne postoje…Nije izgleda ni bitno što postoje vlasnici brenta koji nemilice sijeku šumu, pa se više posjeći nema šta, nego su sada došle na red hrpe smeća po tim istim šumama, jer valja trošiti pare za ekologiju!”

Na kraju Saopštenja Pokret Slobodna Srpska poziva odbornike u Skupštini opštine Vlasenica kako one iz vlasti tako i opozicije da idu na opoziv načelnika opštine Vlasenica! Uradiće to jedino ako nisu u istom košu sa njim skupljajući jeftine političke poene-zaključuje se u Saopštenju Pokreta Slobodna Srpska!

Podsjetimo, firma ECOPLAST DOO koja je u vlasništvu načelnika opštine Miroslava Kraljevića i javnosti nepoznatog Aslanbeka Rostakhanova koji uopšte nije poznat u poslovnim krugovima javlja se kao investitor u opštini i planira da gradi spalionicu smeća u Vlasenici. Ovo je očigledni sukob interesa jer se kao investitor javlja čovjek koji se nalazi na čelu izvršne vlasti u ovoj lokalnoj zajednici. Bez dovoljne transparentnosti i sa firmom čiji je suvlasnik čovjek čiji poslovni tokovi ostaju nepoznati građani Vlasenice očekuju zaštitu osnovnih ljudskih prava.

Nastavak dijaloga Beograda i Prištine: Šta će biti na stolu?

Šef diplomatije EU Žozep Borelj, uz podršku specijalnog predstavnika EU za dijalog Miroslava Lajčaka, održaće odvojene sastanke sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem, s početkom u 15 sati, posle čega će uslediti zajednički sastanak.

EEAS je najavila da će na kraju sastanka Borelj održati konferenciju za novinare.

Uoči sastanka u Briselu, Vučić je u nedelju imao telefonski razgovor sa specijalnim savetnikom u američkom Stejt departmentu Derekom Šoleom, koji je istakao da SAD potpuno podržavaju predlog EU o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine i da očekuje da sastanak u Briselu bude konstruktivan, uz primetan napredak ka dogovoru.

Šole je rekao da treba da budu primenjeni sporazumi, ranije potpisani u procesu dijaloga, što podrazumeva i uspostavljanje Zajednice srpskih opština (ZSO).

Predsednik Vučić je rekao da očekuje veoma težak sastanak, ali da je Srbija privržena miru i stabilnosti u regionu, te da je u tom kontekstu spreman da radi na konceptu i primeni ponuđenog plana uz jasno određena ograničenja, saopštila je služba za saradnju s medijima predsednika Republike.

Pred današnju novu rundu dijaloga, Vučić je, kako saznaje Tanjug, primio zajedničko pismo predsednika Francuske Emanuela Makrona, nemačkog kancelara Olafa Šolca i premijerke Italije Đorđe Meloni povodom sastanka u Briselu.

Pismo evropske trojke primio je i Kurti, iz čijeg kabineta je saopšteno da je u pismu zatraženo sprovođenje obaveza koje su strane preuzele u dijalogu, uključujući i stvaranje ZSO, prenela je Koha ditore.

U pismu je istaknuto da je Evropski savet u zaključcima od 9. februara izrazio podršku ovom važnom sporazumu i istovremeno pozvao Beograd i Prištinu da u potpunosti i bezuslovno sprovode obaveze preuzete u dijalogu, uključujući sporazume iz 2013. i 2015. o stvaranju Zajednice srpskih opština.

Punu podršku predlogu EU o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine pružile su i SAD.

Evo koji horoskopski znaci uživaju da dominiraju

Ako se pitate šta je to što ih čini takvima, astrologija bi mogla da vam da odgovor na to pitanje.

Ovi horoskopski znakovi najviše vole da dominiraju.

Škorpija
Škorpije su horoskopski znak koji svim svojim čulima uživa u dominaciji nad drugim ljudima. One žele da pokažu svoju moć i da osiguraju da ih svi vide kao šefa. Škorpije žele da budu nadmoćne i nakon što to ostvare, to je za njih osjećaj koji nema cijenu.

Rak
Rakovi takođe vole da budu iznad drugih ljudi. To je uglavnom zato što su im potrebne godine da dođu do moćne pozicije, a jednom kada to učine, nisu spremni da od toga odustanu. Upravo je to razlog zbog kojeg i oni pokušavaju da neprestano budu iznad svih ostalih ljudi, kako na poslu tako i u privatnom životu.

Bik
Bik je ljubazan i često prijatan, a ono što mu je potrebno da bi pokazao svoju dominaciju jeste iznenadni dolazak moći. Bik želi da bude siguran da ga svi shvataju ozbiljno. Ukoliko shvate da su bili previše nametljivi, Bikovi će se izviniti, ali teško da će se odreći svoje dominacije.

Vodolija
Vodolija je neko ko voli da dominira ljudima. One nemaju uvijek lošu namjeru, već neke stvari rade zato što žele da se stvari odvijaju glatko pod njihovim vođstvom. Kao rezultat toga, mogli bi da ostave utisak da su ponosni i arogantni ljudi koji su puni dominacije, piše Večernji.hr.

Banke zaradile preko pola milijarde maraka

Komercijalne banke u BiH imale su lani ukupnu dobit nešto veću od 502 miliona KM i ona je za 22,8 posto je veća nego 2021. godine kada je iznosila 409 miliona KM, izvještava Indikator.ba.

Banke u Federaciji BiH ostvarile su dobit od 363,4 miliona KM, što je za 23,7 posto više nego godinu ranije kada je dobit bila 293,6 KM.

Banke u Republici Srpskoj zabilježile su finansijski rezultat od 139 miliona KM, što je 20,3 posto više nego 2021. kada je višak prihoda nad rashodima bio 115,5 miliona KM.

Bankama je profitabilnost porasla prije svega zahvaljujući smanjenju rezervisanja za nekvalitetne kredite i padu nivoa loših kredita.

Osim toga, nakon dužeg vremena bilježile su i rast prihoda od kamata, uprkos tome što je mjerama regulatora tržišta postavljen limit za povećanje kamatnih stopa na kredite vezane za euro u uslovima rasta referentnih kamatnih stopa u eurozoni.

Na drugoj strani bankama su porasli troškovi, uključujući i troškove za plate i doprinose zaposlenih, što je očekivano zbog visoke inflacije.

Brzo i lako: Napravite pureću salatu za tren oka

Svi sastojci mogu se lako nabaviti u obližnjem marketu, a vas će lijepo zasititi.

Sastojci:
– pureća prsa

– zelena salata

– čeri paradajz

– kukuruz šećerac

– mocarela

– začini

* količinu namirnica prilagodite svojim potrebama

Priprema:
Puretinu isjeći na kocke, začiniti, pa propržiti.

Preko mesa staviti kolutove od mocarele da se istopi.

Zelenu salatu napraviti kao što inače radite, pa stavite na tanjir, prenosi N1.

Preko salate stavite isječen čeri paradajz, kukuruz i puretinu sa mocarelom.

Prijatno!

Uslov za korištenje podsticaja: Poljoprivrednici da ažuriraju podatke i prijave doprinose

To poručuju iz Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske, podsjetivši da su nosioci porodičnih poljoprivrednih gazdinstava obavezni Poreskoj upravi RS prijaviti obavezu doprinosa za 2022, u skladu sa propisima o doprinosima, te izmiriti obaveze po osnovu naknade za protivgradnu zaštitu za 2022, u skladu sa propisima o protivgradnoj zaštiti.

“S obzirom na to da će pravilnik Pravilnik o uslovima i ostvarivanju novčanih podsticaja za kapitalne investicije u poljoprivrednoj proizvodnji za 2023. godinu uskoro biti objavljen, važno je napomenuti da poljoprivredna gazdinstva koja do isteka javnog poziva za kapitalne investicije u poljoprivrednoj proizvodnji za 2023. godinu ne izvrše godišnje ažuriranje podataka u APIF-u, ne prijave doprinose za 2022. godinu i ne izmire obaveze po osnovu naknade za protivgradnu zaštitu za 2022, neće moći ostvariti pravo na kapitalne investicije. Podsjećamo i proizvođače mlijeka da ukoliko ne prijave doprinose i ne uplate naknadu za protivgradnu zaštitu za 2022, neće moći da ostvare pravo na podsticajna sredstva – premiju za mlijeko za januar 2023. Zato apelujemo na njih da svoje obaveze izvrše u što skorijem vremenu“ – navodi se u saopštenju.

Hadži Lazar Plakalović iz Cikota-Neobičan čovjek ispred svog vremena

Selo Cikote kod Vlasenice dalo je kroz istoriju znamenite ljude koji su svojim pregalaštvom postali nadaleko poznati. Među najznamenitije porodice ovog sela ubraja se, svakako, čuveni rod Plakalovića. “Od kad’ sunce pamti“ u Cikotama Plakalovići su bili sveštenička loza. U ono vrijeme, najumnije dijete se davalo “u popove“, a Plakalovići su preko tri stotine godina imali sveštenike i bili prvi u svom selu, ali i u široj okolini.

U takvoj porodici je početkom devetnaestog vijeka rođen Lazar Plakalović. Otac Jovan, znajući da znanje uistinu jeste istinska moć, a i sam iz porodice koja je po učenju i ugledu prednjačila, posla dijete kada je stasalo za knjige u Sarajevo. Na čelu Mitropolije dabrobosanske tada se nalazio Venijamin-čovjek naročite energije koji je sabirao narod i prilježno činio na korist Crkvi onoliko koliko se moglo u Bosanskom pašaluku, u doba Osmanskog carstva. Lazar je školu učio u Sarajevo, a u isto vrijeme kuvao kafu u Mitropoliji gdje je, sasvim je sigurno, produbljivao i širio duhovne vidike.

Da je njegova nauka bila uspješna svjedoči činjenica da on 1835.godine učitelj u srpskoj školi u Tešnju. Tada svom imenu dodaje prezime Jovanović, po ocu Jovanu. Kako navodi dr Hajrudin Ćurić, Lazar je godinu dana ranije, 1834.godine bio učitelj u Žepču. “U XIX vijeku Tešanj postaje i istaknuti kulturno-prosvjetni centar. U njemu su djelovale škole: srpska, hrvatska i muslimanske. Kada je osnovana srpska škola u Tešnju, ne može se pouzdano ustanoviti. Najstariji pomen o njenom postojanju nalazi se u staroj pravoslavnoj crkvi u Vrućici. To je jedan zapis, datiran 29. marta 1835. , koji je pisao Lazar Jovanović, učitelj Tešanjski…“ O Lazarevom učiteljovanju u Tešnju Ćurić dalje navodi: “…kao što je pomenuto, jedan od tešanjskih učitelja bio je Lazar Jovanović, koji je, prije nego što je došao u Tešanj, bio učitelj u Žepču (1834.). Jovanović se pouzdano nalazi u Tešnju godine 1835., o čemu svjedoči pomenuti zapis od 29. marta iste godine. U Tešnju je, kako tvrdi Filipović, ostao do poslije 1843. godine. Kao učitelj u Tešnju Jovanović se marljivo bavio i povezivanjem knjiga i pisanjem čitulja (što je produžio kasnije i u Tuzli) i održavao je veze sa sarajevskom crkvenom opštinom. Na jednoj staroj čitulji u tešanjskoj crkvi, koju je pisao Jovanović 8. avgusta 1839. godine, vidi se da je ovaj prosvjetni radnik imao i drugo zanimanje: naime, bio je i vladičin kafedžija. I na nekim crkvenim knjigama u crkvi Lomnici i manastiru Ozrenu nalaze se zapisi ovog tešanjskog učitelja iz godine 1840. i 1841. A njegovo ime kao tešanjsog učitelja nalazi se i u jednoj knjizi sarajevskog kujundžijskog esnafa“, navodi Ćurić.

Kako vidimo, Lazar je, prije stupanja u učiteljsku službu, kuvao kafu vladici Venijaminu, što je dokaz da je stekao povjerenje crkvenog velikodostojnika. Samim tim, kao neko ko je svakodnevno boravio u neposrednom okruženju vladike Venijamina, imao je pristup knjigama i mogao je svakodnevno sebe usavršavati i duhovno uzdizati. Sav predan poslu i nauci, nema sumnje da se Lazar sam svojim vrlinama preporučio da ga vladika uzme za ličnog kafedžiju što je u ono vrijeme bila čast.

Da posle službe u Tešnju, u nauci i poslu nije stagnirao, već itekako napredovao, govori pisanje dr Hajrudina Ćurića kada piše o školi u Tuzli: “…jedan od njenih učitelja bio je Hadži-Lazar Jovanović, koji spada u red najinteresantnijih prosvjetnih radnika u Bosni i Hercegovini. Milenko Filipović je dokazao da Jovanović nije rodom iz Sarajeva, kako je on (Jovanović) pisao, nego iz sela Plakalovića (naselje Cikote) u bivšem Vlaseničkom srezu. U Sarajevu je mogao da uči školu i počeo je svoju karijeru. Prvobitni vladičin kafedžija, kasnije učitelj, “doktor“ itd., Jovanović je,  za ono vrijeme, bio vrlo spreman i pismen čovjek, što je bila rijetkost među tadašnjim srpskim učiteljima u Sjevernoj Bosni. Osim srpskog, govorio je turski i grčki, mnogo je putovao i u više mahova išao je i u Jerusalim. Kao učitelj pominje se u Žepču, Tešnju i Tuzli“, kaže Ćurić. Kako se vidi, dr Ćurić ispred Lazarevog imena stavlja Hadži i piše da je on više puta posjećivao Svetu Zemlju i mjesta zemaljskog života Isusa Hrista. Putovati mnogo, nije mogao tada, kao ni sada, neko ko nije imao novca-to znači da je Lazar Plakalović bio imućan čovjek. Ćurić o Lazaru piše i kao “doktoru“-da li je samoukom ili u nekoj ustanovi sticao ljekarske vještine nije nam poznato, ali nije nemoguće da je izučavao i medicinu.

“Jovanović je došao u Tuzlu vjerovatno prije 1847., a te godine bio je već u Tuzli. Tu je razvio živu aktivnost: povezuje knjige, piše čitulje, čini usluge crkvama i u drugim mjestima i obavlja razna dužnosti. On je, u prvom redu, učitelj tuzlanski, kako čitamo na njegovim zapisima iz 1847. na crkvenim knjigama u Lomnici. Uz to je “ećimbaša“, “ećimbaša pašin“, “pašin doktor“ i “naziratelj škole“.  Na zapisima iz 1853. na crkvenim knjigama u Zvorniku on se potpisuje samo kao “doktor“, sa svojim bratom Kostom Jovanovićem, učiteljem iz Tuzle. Lazar je umro poslije 1853.“, piše dr Ćurić.

Vidimo da je već 1847.godine bio “ećim“ tj. ljekar kao i to da je bio pašin ljekar. Ne piše kog tačno paše, a bilo ih je više u vrijeme boravka ovog uglednog Plakalovića u Tuzli. Pošto je jasno da je već 1847. bio u Tuzli, te godine je paša bio Hadži Ćamil-paša , nakon njega Mehmed Tahir-paša od 1847. do 1850., zatim Čerkez Hafiz Mehmed-paša koji je na čelu bosanskog pašaluka proveo šest mjesteci. Poslije njega dolazi Hajrudin-paša koji je upravljao do 1852.godine, pa Velijudin-paša koji je bio paša u Bosni od marta do septembra 1852. pa Mehmed Huršid-paša koji će biti do 1856. Dakle, ovo su paše od 1847. pa do 1856. kojima je Lazar Plakalović mogao biti ljekar s obzirom da je u Tuzli već boravio 1847., a da je umro poslije 1853.godine. Nije isključeno da je bio ljekar svakome od pomenutih paša, a sasvim je izvesno da paša ne bi uzeo bilo koga da ga liječi što govori o vještini i ugledu Lazara Plakalovića koji je uživao kod onih koji su upravljali Bosanskim pašalukom. Kako se još vidi, k sebi je uzeo i brata koji je postao učitelj imenom Kosta, a kako piše da je Jovanović, mora biti da mu je to rođeni brat jer je Lazarev otac bio Jovan Plakalović po čijem imenu je dodao prezime Jovanović, te je isto učinio i brat.

Pored svega napisanog, učinjenog, prikupljenog, Hadži Lazar Plakalović je na korist Crkvi, našoj kulturi i narodu ostavio i dvije knjige: Sobornik ili sovjetnik majstora esnafa iz 1841. koja se naziva i Zbirka savjeta za zlatarske majstore. Ovaj rukopis su naručili srpski zlatari iz Sarajeva, a Plakalović ga je sačinio u Tešnju. Druga knjiga Epistolija napisana je 1842.godine po narudžbini crkve Blagovijesti iz sela Osječani kod Doboja. Plakalović je ovu knjigu, kao i prethodnu, napisao u Tešnju. Autor ovih redova će uskoro podrobnije pisati o ovim knjigama i njihovom značaju, kao i više o ovom znamenitom čovjeku koji je danas skoro zaboravljen u Birču.

Ostaje ponos Cikotama da su u ono vrijeme ropske tame, intelektualnog mraka i nedostatka rodoljubivog zanosa, palili baklje slobode, pismenosti i nade u budućnost, a Hadži Lazar Plakalović je, sasvim sigurno, bio jedna od onih koje su osvjetlile put budućim generacijama.

U nekim budućim vremenima, kada budemo bolji nego što danas jesmo valjda ćemo biti dostojni da ponosno u Cikotama otkrijemo bistu i/li spomenik Hadži Lazaru Plakaloviću (Jovanoviu), tom pregaocu koji je sav svoj život predao prosvjetljenju narodnom.

 

 

Recept za domaću mocarelu: Nije teško uopšte

Čuveni italijanski mocarela sir od sada možete napraviti i u svom domu, a potrebna su vam samo dva sastojka. Samo je bitno da nabavite punomasno mlijeko da bi imala potrebnu masnoću. Razvlačiće se i imaće prepoznatljiv ukus.

Sastojci:

2 litre nepasterizovanog mlijeka
sirće

Priprema:

Mlijeko zagrijte, ali ne treba da bude previše vrelo. Idealna temperatura je ona u kojoj prst možete da držite u mleku, a da vas ne opeče. Dodajte u 4 kašičice sirćeta, lagano miješajući bez prekidanja. Ovaj proces se odvija polako pa budite strpljivi i miješajte dok mlijeko ne počne da se odvaja i stvara sve veće grudvice. Pokupite sir rukama, ocijedite ga i napravite kuglu, pa ga stavite i zagrijanu vodu. Za to možete koristiti i tečnost ostalu nakon pravljenja sira, malo je zagrijte da bude vruća toliko. U vrućoj vodi ga držite oko pet minuta pa iscijedite rukama.

Potom ga vratite, malo miješajte, iscijedite i ponovite taj postupak dva do tri puta. Nakon toga kuglicu sira stavite u ledenu vodu na minutu, dva. Savjet je da u vodu stavite kockice leda da bude što hladnija. Izvadite, ocijedite pa ponovite i ovaj postupak dva do tri puta. Nakon ovoga sir je spreman za jelo.

Kozarska Dubica: I danas protest poljoprivrednika

Radi se o 500 hektara poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Srpske na području Mjesne zajednice Draksenić na kojem je krajem prošle godine istekao ugovor o koncesiji a koju je koristilo lice iz Gradiške.

Zahtjev poljoprivrednika je da se ovi hektari stave na raspolaganje opštini Kozarska Dubica koja bi potom provela proces dodjele zemljišta dubičkim poljoprivrednicima.

Protest poljoprivrednika zakazan je za 12 časova.

Srbija proslavlja Dan državnosti

Kako je saopšteno iz Ministarstva za rad zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, sa početkom u 8 sati, biće održana ceremonija polaganja venaca i odavanja počasti na grobu Neznanog junaka na Avali, a predvodiće je izaslanik predsednika Republike Srbije, ministar za rad zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković.

Kod spomenika Voždu Karađorđu u Orašcu u 11 sati će početi ceremonija polaganja venaca i odavanja počasti koju će predvoditi predsednik Narodne Skupštine Srbije Vladimir Orlić, u prisustvu predsednika Narodne Skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića.

Sa početkom u 14 sati, biće održana ceremonija polaganja venaca i odavanja počasti u crkvi Svetog Đorđa na Oplencu, u Zadužbini kralja Petra Prvog, a predvodiće je predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić, u prisustvu predsednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića.

Dan državnosti Srbije obeležava se 15. februara, na Sretenje, u znak sećanja na obnovu srpske državnosti početkom 19. veka, a ovaj dan kao državni praznik slavi se od 2002. godine.

Na Sretenje 1804. godine počeo je Prvi srpski ustanak. Bio je to začetak novovekovne srpske države. Tog dana 1804. godine, grupa srpskih prvaka, naistaknutijih ličnosti u Srba sa prostora negdašnjeg Beogradskog, odnosno Smederevskog pašaluka, izabrala je Đorđa Petrovića Karađorđa za vožda, predvodnika ustanka.

jadran sarajevo

Jadran Sarajevo© 2022. All rights reserved. Made By


Adria Management Services