Dodik: Imovina je naša i nek` zapamte da je naša

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kaže da Sarajevo „pokušava neustavno da ovlada onim što ne pripada BiH” i podsjeća na osnovne postavke Dejtonskog mirovnog sporazuma i odredbe Ustava BiH u kojima je, napominje on, jasno precizirano šta kome pripada.

„Imovina je naša i nek zapamte da je naša, bez obzira šta misle i pokušavaju da na ovaj način pošalju zapadnom svijetu poruku da ima neko ko ne poštuje Ustavni sud , a sam taj sud ne poštuje Ustav. Kako da poštujete nekog ko ne poštuje Ustav”, pita se Dodik.

Da se radi o neustavnoj odluci , iza koje se krije namjera i želja političkog Sarajeva, dodatno ohrabrena potezima (ne)legitimnog visokog predstavnika Kristijana Šmita, prepoznaje to i predsednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović.

„Svima je jasno da se preko Ustavnog suda BiH već duže vrijeme pokušava izvršiti tiha preraspodela nadležnosti, utvrđena još 1995. godine, između Republike Srpske i BiH. Ovo ne samo da je suprotno Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH, već je izuzetno opasno za cjelokupno unutrašnje uređenje BiH”, upozorava Čubrilović i vraća se na Dejtonski mirovni sporazum, međunarodni ugovor u kome je nedvosmisleno naznačeno da „teritorija pripada entitetima, i to u odnosu 51 odsto za Federaciju BiH i 49 odsto za Republiku Srpsku”.

Na već ustaljenu praksu Ustavnog suda BiH da se, podliježući uticaju i pritisku iz sarajevskih političkih krugova i pojedinih predstavnika međunarodne zajednice , „stavlja iznad Dejtona i Ustava BiH”, izlazeći tako iz okvira svojih ovlašćenja i djelovanja, ukazuju i pravni stručnjaci u Republici Srpskoj. Profesor ustavnog prava Siniša Karan kaže da Ustavnom sudu BiH „nikada nije data ni nadležnost ni ovlašćenje da odlučuje šta jeste, a šta nije javno dobro”. Tvrdnje tog suda da ima to pravo, naglašava on, „jeste neustavan pokušaj preuzimanja ovlašćenja zakonodavne vlasti”.

Radovan Kovačević, savjetnik srpskog člana Predsedništva BIH, izjavio je da je i svakom pravnom laiku, čitajući Ustav BiH, potpuno jasno da BiH nema imovinu, već da imovinu imaju isključivo entiteti.

„To je potpuno jasno svakome, osim onima u Ustavnom sudu BiH, koji svoje odluke donose na osnovu naloga i na osnovu naređenja izvan BiH, uvijek i isključivo u svrhu i u korist samo bošnjačkog naroda i stvaranja nemoguće građanske BiH, koja nikada neće biti i ostvariva”, rekao je Kovačević, istakavši da je Srpska „donijela svoj Zakon o nepokretnoj imovini, koji će se sigurno i sprovoditi”, i da to „ niko neće moći ni promijeniti ni zaustaviti”.

Apelaciju za ocjenu kompatibilnosti republičkog Zakona o nepokretnoj imovini, koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Srpske, podnijelo je pred Ustavnim sudom BiH pet bošnjačkih delegata u Domu naroda parlamenta BiH , zajedno sa delegatom iz Hrvatskog kluba Zlatkom Miletićem. Ukaz o proglašenju tog zakona potpisala je početkom aprila predsjednica Srpske Željka Cvijanović, ali ga je, samo dan prije stupanja na snagu(13. aprila) suspendovao neimenovani i u Srpskoj nepriznati Kristijan Šmit.